Razgovor je nastao u okviru izrade članka o osnivanju “Registra humanitarne pomoći RH” u obliku crowdfunding platforme za Glas Podravine i Prigorja.

1. Odakle ideja za Registar i usmjerenje na humanitarne akcije? 

Ideja za Registar nastala je prije dvije i pol godine, kada je bio aktualan slučaj Nore Šitum koji je cijelu Hrvatsku digao na noge. Vjerojatno nikada ne bih počeo raditi na Registru da nije bilo toga slučaja. Čak je u evidenciji Centra projekt zaveden pod nazivom Strašni lav. Tada sam prvi put počeo promišljati o svim problemima toga sustava i kako ih riješiti.

2. Hoće li humanitarne akcije time dobiti značajan vjetar u leđa?

Humanitarne akcije putem takvog Registra dobivaju veliki vjetar u leđa, jer predloženi model istovremeno rješava tri ključna problema: nedovoljnu vidljivost, financijsku neefikasnost i netransparentnost prikupljanja humanitarne pomoći. Akcije će mnogo lakše dopirati do građana i građani će biti motiviraniji za doniranje jer se novac neće osipati i točno će se znati gdje završava i na što se troši bez mogućnosti zlouporaba.

3. Objasnite čitateljima što je crowdfunding.

Najjednostavnije rečeno, crowdfunding (eng. crowd – mnoštvo; funding – financiranje) ili grupno financiranje podrazumijeva javno predstavljanje nekog pothvata i omogućavanje građanima da u njega ulože novac. Pritom je moguće koristiti nekoliko modela ulaganja: donacije, kupoprodaju s počekom, pozajmice, ulaganje u vlasničke udjele i ulaganje u udjele u dobiti. Lani je putem crowdfundinga u svijetu prikupljeno 16,1 milijardi dolara, a procjena za 2015. godinu iznosi 34,5 milijardi dolara.

4. Zašto je crowdfunding važan za gospodarstvo?

Crowdfunding je iznimno važan za gospodarstvo jer otvara mogućnost lakšem financiranju projekata, naročito u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, zbog čega Europska komisija inzistira da se postavi visoko na popis prioriteta svih članica Unije. Ta mogućnost je još veća ukoliko ga se kombinira s tradicionalnim načinima financiranja poput državnih potpora, kredita i EU fondova. Postoje mnogi primjeri gdje su tvrtke započele svoj razvoj financiranjem putem crowdfundinga, jer na drugi način nisu mogle doći do novca, da bi kasnije izrasle u velike kompanije.

5. Kakve su reakcije javnosti na Registar, jeste li zadovoljni s povratnim informacijama?

Otkako je predstavljen, Registar su podržale mnoge istaknute institucije i građani iz zemlje i inozemstva. U periodu od nastanka ideje do danas razgovarao sam doslovno sa stotine ljudi koji poznaju problematiku oko prikupljanja humanitarne pomoći i nisam naišao niti na jedno negativno mišljenje. Naći argument protiv takvog Registra je kuriozitet. S obzirom na to da je Registar prepoznat i kao važan projekt za gospodarstvo jer bi značajno ubrzao proces upoznavanja građana s crowdfundingom, sljedeći mjesec će biti predstavljen i na međunarodnoj konferenciji CROENERGY2015 na kojoj će gostovati Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska komisija, Europska banka za obnovu i razvoj i mnoge druge značajne institucije.

6. Što još nedostaje, čiju podršku očekujete?

Cjelokupno tehničko i pravno rješenje za Registar je izrađeno, no da bi zaživio na zamišljeni način potrebno je da postane dio novog Zakona o humanitarnoj pomoći. Od sredine svibnja sam vezano uz to u komunikaciji s Ministarstvom socijalne politike i mladih u čijoj je nadležnosti taj zakon i vjerujem da će se konačna odluka ubrzo znati.

Cjelokupni članak je moguće preuzeti ovdje.