Trenutni izazovi i budućnost crowdfundinga

Razgovor je nastao u okviru izrade članka za 451. broj poslovnog tjednika Lider u kojem je središnja tema bila crowdfunding.

1. Koje su ključne prednosti crowdfundinga za pokretanje biznisa?

Ključna prednost je što crowdfunding kampanja može unaprijed testirati tržište i pokazati ima li smisla ozbiljnije ulaziti u troškove i daljnje razvijanje tvrtke. Također, nema kolaterala i financijski rizik se disperzira na mnogo osoba pa ukoliko projekt ne uspije, nitko ne snosi značajnije financijske posljedice. Isto tako, kvalitetno provedena crowdfunding kampanja služi kao izvrsna reklama i sredstvo okupljanja društvene zajednice oko projekta.

2. Što su glavne zamke ovog ekonomskog modela?

Iz hrvatske perspektive, crowdfunding se trenutno čini velikom izazovom. Najveće slabosti su mu mali broj stanovnika i korisnika Interneta, niska informatička pismenost, slaba razvijenost i nepovjerenje prema elektroničkom poslovanju, skupe poštanske usluge prema inozemstvu, nepoticajan zakonodavni okvir i osiromašenje građana. Također, uvriježeno je mišljenje da je dovoljno pokrenuti kampanju i da će uspjeh doći sam od sebe. Crowdfunding kampanja je u suštini marketinška kampanja čiji uspjeh ovisi o prethodno dobro provedenoj marketinškoj kampanji, ona je tek vrh sante leda. 

3. Smatrate li da će crowdfunding platforme doživjeti procvat u budućnosti te postati konkurencija VC fondovima i zašto?

Crowdfunding se počeo smatrati konkurentom općenito svima koji se bave ulaganjima ili kreditiranjem, no uzimajući u obzir da crowdfunding kampanja može poslužiti kao izvrstan indikator isplativosti, mišljenja sam da se između crowdfundinga i institucionaliziranih ulagača i kreditora može također razviti i partnerski odnos i da se oni mogu međusobno izvrsno nadopunjavati, što može rezultirati sigurnijim ulaganjima, zdravijim plasmanima kredita i efikasnijim korištenjem novca. Što će se događati s crowdfundingom u budućnosti, uvelike ovisi o zakonodavnim rješenjima. Tendencija je da se crowdfunding sve više birokratizira i ograničava. Takve tendencije su posebno zabrinjavajuće jer se zakonodavstvo donosi brzopleto, bez postojanja prethodne prakse i bez jasnog definiranja crowdfundinga.

4. Kako to funkcionira u praksi, kakvi sve modeli postoje, koliko platforme naplaćuju svoju uslugu? Koliko crowdfunding platformi sada postoji u svijetu? Koje bi crowdfunding platforme savjetovali i zašto?

Crowdfunding se zasniva na četiri modela finaciranja – donacijama, nagradama, pozajmicama i vlasničkim udjelima. Odabir platforme ovisi o tome koji model financiranja želite koristiti i kakva je narav vašeg projekta. Ukoliko se odlučite za donacije, najbolji izbor je GoFundMe, Crowdrise ili GivenGain, dok su Kickstarter, Indiegogo i Rockethub  najbolji izbor za model s nagradama. Što se tiče modela s pozajmicama i vlasničkim udjelima, najpoznatije platforme su Kiva i Zopa, odnosno Companisto, Wefunder, Seedrs, Crowdcube i Crowdfunder. Većina platformi naplaćuje proviziju od uspješno provedenih kampanji. Primjerice, Kickstarter naplaćuje proviziju od 5%, a Indiegogo od 4 i 9 %. 2012. godine je bilo preko 500 platformi, a danas ih ima nekoliko tisuća.

5. Koje su dosad najuspješnije kampanje i projekti kod nas i u svijetu? Koje industrije su zastupljene?

Najuspješniju hrvatsku crowdfunding kampanju dosad vodila je Machina Arcana iz Varaždina koja je putem Kickstartera prikupila preko 140 tisuća dolara. Drugo i treće mjesto pripadaju računalnim igrama The Red Solstice i Legends of Dawn. The Red Solstice je putem Kickstartera prikupila preko 60 tisuća, a Legends of Dawn 46 tisuća dolara. Uvjerljivo najuspješnija crowdfunding kampanja u svijetu je računalna igra Star Citizen koja je dosad prikupila gotovo 44 milijuna dolara i još uvijek nije završila. Što se tiče vrste projekata, zastupljene su gotovo sve branše. Primjerice, nedavno je putem Indiegogo-a pokrenuta kampanja za craft pivovaru.

6. Kako stoje domaće crowdfunding platforme?

Trenutno jedina operativna crowdfunding platforma u Hrvatskoj je Croinvest.eu.  Razlog tome je što koncept crowdfundinga nije raširen niti u Hrvatskoj niti u zemljama u regiji. Istraživanje Centra za društvene inovacije i održivi razvoj s početka 2014. godine, pokazalo je da tek 1 % hrvatskih građana, uglavnom  mlađe životne dobi, zna što je crowdfunding. Nekoliko mjeseci kasnije statistika je vjerojatno nešto bolja, no ne mnogo. Također, Hrvatska je mala zemlja s malim brojem projekata i velikim brojem ograničenja zbog čega je teško pokriti troškove održavanja sustava, naročito ako se uzme u obzir da su domaći sustavi internet naplate iznimno skupi. Isto tako, dosad nije postojalo čak ni parcijalno pravno tumačenje crowdfundinga zbog čega nije bilo jasne ideje kako ga tretirati.

7. Kakva je budućnost crowdfunding platformi u Hrvatskoj i susjednim zemljama?

Govoreći s obzirom na trenutne okolnosti, nacionalne crowdfunding platforme koje će isključivo biti orijentirane na model s nagradama imat će male šanse za uspjeh jer se neće moći natjecati s već etabliranim platformama koje su okrenute prema cijelom svijetu. Međutim, nacionalne crowdfunding platforme mogu biti uspješne na području equity crowdfundinga i kombiniranja equity crowdfundinga i nagradnog crowdfundinga, pod uvjetom da postoji poticajan zakonodavni okvir i dovoljan broj kvalitetnih projekata. Ono što mi se čini kao dobro rješenje za crowdfunding na ovim prostorima je pokretanje regionalne reward-equity crowdfunding platforme koja bi imala snagu anulirati većinu nedostataka nacionalnih crowdfunding platformi.  

8. Kako funkcionira Croinvest.eu?

Croinvest.eu je crowdfunding platforma za financiranje poduzetničkih, infrastrukturnih i društveno korisnih projekata s posebnim naglaskom na projekte koji konkuriraju za EU fondove. Platforma kombinira pet modela financiranja prilagođenih domaćem pravu pa je tako putem platforme moguće: darovati novac; uplatiti novac u zamjenu za stvar ili uslugu s počekom na točno određeno vrijeme; pozajmiti novac u obliku beskamatnog ili kamatnog investicijskog zajma na točno određeno vrijeme; uložiti novac u zamjenu za vlasnički udio u društvu s ograničenom odgovornošću ili zadruzi; uložiti novac u zamjenu za udio u dobiti sklapanjem ugovora o tajnom društvu. Platforma je besplatna za korištenje, a namijenjena je svim domaćim fizičkim i pravnim osobama te svim stranim državljanima koji žele investirati u Hrvatsku. Ono što je važno napomenuti je to da Croinvest.eu uvodi novi model financiranja koji zasad nije poznat na globalnoj crowdfunding sceni, a to su udjeli u dobiti na temelju ugovora o tajnom društvu.

9. Koje su zakonodavne, administrativne i porezne prepreke kod nas za crowdfunding? Što bi trebalo promijeniti?

U kontekstu hrvatskog prava, potrebno je učiniti više izmjena, a posebno smanjiti troškove i olakšati osnivanje i prijenos vlasničkih udjela kod društva s ograničenom odgovornošću, proširiti krug osoba koje se mogu baviti internet trgovinom i predvidjeti porezne olakšice za dodatnu stimulaciju građana na korištenje crowdfundinga. U kontekstu Europe i svijeta, najveći problem predstavlja neujednačenost zakonodavstva. Europska komisija je nedavno najavila mogućnost reguliranja crowdfundinga na razini EU, no smatram da još nije sazrelo vrijeme za to jer ne postoji dovoljno prakse. Prerano reguliranje bi moglo značajno naštetiti crowdfundingu i zbog toga se zasad treba oduprijeti inicijativama koje idu u tom smjeru.

Novinarka: Matilda Bačelić
Sugovornik: Zoran Rajn, osnivač platforme Croinvest.eu

Komentari su zatvoreni.