Razgovor o crowdfundingu za Forbes i Jutarnji list

Razgovor je nastao u okviru izrade članka o crowdfundingu za hrvatsko izdanje Forbesa i Jutarnji list.

1. Možete li se predstaviti?

Osnivač sam i voditelj Centra za društvene inovacije i održivi razvoj te inicijator nekoliko društveno poduzetničkih projekata. Paralelno s razvijanjem domaće crowdfunding platforme radim na analizi zakonodavstva zemalja u regiji s ciljem pokretanja prve regionalne crowdfunding platforme za poduzetnike, organizacije civilnog društva i članove javnog sektora. Također, trenutno dovršavam CroMall, prvu hrvatsku e-trgovinu usmjeranu na promoviranje i povezivanje hrvatskih proizvođača i pružatelja usluga s inozemstvom.

2. Čime se bavi Vaš Centar, koga okuplja?

Centar za društvene inovacije i održivi razvoj je nezavisna i nevladina organizacija osnovana s ciljem osmišljavanja i provođenja novih modela koji doprinose rješavanju društvenih problema na inovativan i održiv način. Osnovao sam ga samostalno krajem 2012. godine, a okuplja mlade ljude, pretežito između 25 i 35 godina. Centar pokriva širok spektar tema, no najviše se bavi gospodarskom problematikom.

3. Koji su zakonski i financijski preduvjeti za osnivanje crowdfunding platforme u RH? Koje su institucije upoznate i imate li odobrenje Hanfe?

Zakonski i financijski preduvjeti variraju ovisno o tome na koji način će platforma biti strukturirana. To proizlazi iz činjenice što u Hrvatskoj, slično kao i u većini svijeta, ne postoji posebna zakonska regulativa vezana uz crowdfunding, već ga je potrebno tumačiti u okviru drugih zakonskih propisa, naročito Zakona o tržištu kapitala, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o obveznim odnosima. S postojanjem platforme Croinvest.eu je upoznato niz državnih institucija, među njima i Hanfa, te do sada niti jedna od institucija nije istaknula prigovor platformi.

4. S obzirom na hrvatske propise, očekujete li interes za equity crowdfunding?

Kako bi equity model bio uspješan, nužno je učiniti nekoliko izmjena u Zakonu o trgovačkim društvima. Prije svega, potrebno je smanjiti troškove te olakšati osnivanje i prijenos vlasničkih udjela kod društva s ograničenom odgovornošću uvođenjem mogućnosti da svi ulagači ne moraju biti fizički prisutni prilikom osnivanja društva i promjene društvenog ugovora, već da cijeli postupak može voditi jedan član društva. Moguća su i neka druga pravna rješenja, no smatram da bi za početak zakonske izmjene trebale biti što jednostavnije.

5. adidas zx 750 Smatrate li da bi bilo poželjno donijeti posebno zakonodavstvo za crowdfunding?

Slično kao i u većem dijelu svijeta i Europe, u Hrvatskoj još uvijek nije uspostavljeno dovoljno prakse vezano uz crowdfunding. Uzimajući to u obzir, jedno izvjesno vrijeme potrebno se suzdržati od donošenja posebnih propisa. Važno je omogućiti da se crowdfunding razvija sa što manje ograničenja u okviru postojećeg zakonodavstva kako bi pokazao svoju pravu narav, a tek potom zakonski intervenirati tamo gdje se to pokaže nužno. Pravne se praznine uvijek mogu bolje popuniti tumačenjem i prilagođavanjem postojećih propisa, nego donošenjem preuranjenih, a samim tim najčešće i loših specijalnih zakona.

6. Planirate i mogućnost ulaganja novca u zamjenu za udio u dobiti sklapanjem ugovora o tajnom društvu. Tome dajete prednost pred equity modelom. louboutin soldes escarpins Zašto? Koliki je tu mogući utjecaj ulagača na projekt?

Croinvest.eu uvodi novi model financiranja koji zasad nije poznat na globalnoj crowdfunding sceni, a to su udjeli u dobiti na temelju ugovora o tajnom društvu. Ključna prednost tog modela je što ulagač ne snosi obveze prema trećima, odnos se ne upisuje u sudski registar i nema dodatnih troškova. Nositelj projekta zadržava samostalnost u donošenju odluka, no tajni član i dalje zadržava pravo nadzora nad poslovanjem, uvida u financijske knjige i dobivanja potrebnih razjašnjenja.

7. Je li platforma Croinvest.eu posebna po još nečemu osim po mogućnosti ulaganja novca putem ugovora o tajnom društvu?

Osim što koristi institut tajnog društva, platforma Croinvest.eu je specifična i po tome što kombinira sve modele financiranja – donacije, nagrade, pozajmice i vlasničke udjele, povezuje crowdfunding s EU fondovima, naglašava važnost suradnje između crowdfundinga i tradicionalnog financijskog sektora te posvećuje jednaku pažnju civilnom, poslovnom i javnom sektoru. Također, u razmatranju je uvođenje nekoliko inovativnih sustava naplate kako bi se anulirale trenutne slabosti elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj.

8. Jeste li posjećivali europske platforme za crowdfunding? Jeste li koristili nečija iskustva? Prve platforme u široj regiji postoje tek u Italiji i Austriji, koliko znam, to je više razvijeno u UK, Francuskoj, Njemačkoj itd.

S obzirom da su zakonodavstva potpuno drugačija, strana iskustva mi nisu bila od pomoći. Također, crowdfunding je za većinu svijeta, s izuzetkom Sjeverne Amerike i zapadne Europe, još uvijek prilično nepoznat. Taj trend se polako, ali sigurno mijenja, tako da će u narednom periodu biti zanimljivo pratiti iskustva drugih zemalja.

9. Sada ste u pilot fazi, najavili ste nove projekte ujesen. Postoji li interes poduzetnika, start-upa? Što znači info s Vaše stranice da će platforma biti dostupna građanima od siječnja iduće godine?

Za sudjelovanje u pilot programu mogu se prijaviti sve fizičke i pravne osobe iz civilnog, poslovnog i javnog sektora, a prijave je potrebno poslati do 1. rujna. mu legend zen for sale Za većinu domaćih poduzetnika crowdfunding je nov pojam, no usprkos tome interesa ne nedostaje. Pilot program platforme je podijeljen u dvije etape. U prvoj etapi, koja je trenutno u provedbi, predstavljen je jedan projekt Centra za društvene inovacije i održivi razvoj. Kao projekt je odabrana inovacija Adria Dunk Tank koja na zabavan i proaktivan način omogućuje edukaciju građana o ugroženim biljnim i životinjskim vrstama Jadrana. U drugoj etapi, koja će krenuti na jesen, bit će predstavljeno još pet do deset projekata drugih fizičkih i pravnih osoba, a od siječnja iduće godine će svatko moći samostalno otvoriti korisnički račun i kreirati crowdfunding kampanju.

10. Hoće li vam se pridružiti netko s iskustvom u tzv. konzervativnim financijskim vodama?

Zanimanje za projektom je pokazao tradicionalni financijski sektor, ali i država. Moguće je da će na toj relaciji biti uspostavljeni određeni oblici suradnje. Osobno vidim velikog prostora u kombiniranju Croinvesta, EU fondova, državnih natječaja, Hamagovih garancija i kredita komercijalnih banaka i HBOR-a. Mogućnosti su zaista brojne i uz vrlo jednostavne zahvate u sadašnje zakonodavstvo, mogao bi se dati snažan impuls gospodarstvu.

Komentari su zatvoreni.