Hrvoje Maras, Zoran Rajn i Marko Vešligaj – intervju o crowdfunding platformi Croenergy.eu

Kao medij koji osobito pažnju posvećuje crowdfundingu kao novom načinu financiranja projekata, pripremili smo za Vas razgovor s ključnim osobama uključenima u razvoj nove crowdfunding platforme na hrvatskoj sceni – glavnim ekonomistom Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Hrvojem Marasom, predsjednikom Centra za društvene inovacije i održivi razvoj i osnivačem prve hrvatske crowdfunding platforme Croinvest.eu Zoranom Rajnom te gradonačelnikom Pregrade Markom Vešligajem.

Suradnjom Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Centra za društvene inovacije i održivi razvoj (CEDIOR) predstavljena je nova hrvatska crowdfunding platforma Croenergy.eu.

Croenergy je specijalizirana crowdfunding platforma za financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te zaštite okoliša. Namijenjena je javnom, poslovnom i civilnom sektoru te primjenjuje sve crowdfunding modele financiranja – donacije, nagrade, zajmove, vlasničke udjele i udjele u dobiti. Njenim pokretanjem Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske želi doprinijeti razvoju inovativnih koncepata financiranja energetskih projekata i pružiti dodatnu podršku u njihovom razvoju i provedbi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Kao prvi projekt platforme odabran je Dječji vrtić Naša Radost koji putem Croenergyja sakuplja financijska sredstva za obnovu krovišta i fasade u cilju postizanje veće energetske učinkovitosti. Nositelji projekta su Grad Pregrada, Dječji vrtić Naša radost i REGEA, a potporne institucije Krapinsko-zagorska županija, Zagorska razvojna agencija (ZARA), Centar za društvene inovacije i održivi razvoj i časopis Poduzetnik. Za donatore su pripremljene brojne kreativne nagrade, a ukoliko želite sudjelovati u kampanji više informacija možete saznati putem sljedećeg linka www.croenergy.eu.

Hrvoje Maras – REGEA

Od svog osnutka do danas REGEA je uvijek stvarala trendove. Croenergy je također primjer tome. To je prvi slučaj u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe da se neko javno tijelo značajnije angažira na polju crowdfundinga i pokreće CF platformu. Kako ste došli na ideju za pokretanje platforme?

Ideja je došla kao rezultat promišljanja o novim svjetskim trendovima u području financiranja projekata s kojima uvijek nastojimo držati korak, iako naš sustav često nije prilagođen njihovoj primjeni. Također, primijetili smo i da se na domaćoj crowdfunding sceni događaju pozitivne promjene: Osnovna škola “Ostrog” iz Kaštel Lukšića je uspješno realizirala projekt putem Indiegogo platforme, pokrenuta je Crowdfunding akademija i informativni blog g. Hafnera. Vidjeli smo da interes investitora postoji stoga smo zaključili kako je pravi trenutak da pokušamo pokrenuti vlastitu crowdfunding platformu koja će biti specijalizirana za hrvatske projekte iz sektora energetike i zaštite okoliša. Pošto smo bili dosta novi u cijeloj priči uspostavili smo suradnju s Centrom za društvene inovacije i održivi razvoj koji je već prije razvio svoju platformu – Croinvest i imao iskustva u provedbi projekata. Platforma Croenergy rezultat je ove uspješne suradnje.

Koje su prednosti Croenergyja pred internacionalnim crowdfunding platformama?

Prvenstveno, razina fleksibilnosti koju nudimo. Sa svakim pokretačem projekta uspostavljamo direktni kontakt i nastojimo pronaći optimalni odnos traženog iznosa, duljine trajanja kampanje i sustava nagrađivanja investitora. Platforma je namijenjena domaćim projektima, stoga smo je realizirali na hrvatskom jeziku, a podupirateljima koji ne znaju strane jezike to mnogo znači. Naš primaran cilj jest pokrenuti crowdfunding kao realan model financiranja u Hrvatskoj, ispitati interes tržišta i educirati kako investitore, tako i pokretače projekata.

2013. godine proglašeni ste najboljom energetskom agencijom u Europi. I dalje opravdavate taj status. U posljednje vrijeme realizirali ste više vrlo unosnih projekata, od čega posebno treba istaknuti projekt ELENA u vrijednosti 120 milijuna kuna. Što nas u narednom periodu još očekuje iz REGEA-ine radionice?

Agencija od samog početka djelovanja nastoji biti stručna pomoć svojim županijama osnivačima stoga smo iznimno ponosni što smo uspjeli inicirati ELENA Newlight projekt na kojem će partnerski surađivati naše dvije susjedne županije-osnivači. Osim javne rasvjete, planiramo i pokretanje projekata u sektoru obnovljivih izvora energije, posebice biomase. Nakon što smo u 2015. godini realizirali prvu toplanu na biomasu u Pokupskom vjerujem da i drugi gradovi i općine mogu slijediti ovaj sjajan primjer. Prošle smo godine prijavili velik broj projekata na programe Europske teritorijalne suradnje (Central Europe, Mediteran, Dunav) u području energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Uz najavljene brojne nacionalne pozive za korištenje sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova očekujemo da će 2016. godina biti iznimno važna za pokretanje projekata energetske obnove zgrada po principu gotovo nulte potrošnje energije (nZEB), a REGEA će svakako biti uključena u te projekte.

Zoran Rajn – CEDIOR

Sudjelovali ste kao pravni i tehnički savjetnik u izradi platforme. Proces izrade trajao je 9 mjeseci. Koji su Vam bili glavni motivi za uključivanje u projekt?

S velikim zadovoljstvom sam se uključio u razvoj Croenergyja jer sam u njemu prepoznao izuzetnu priliku za daljnji razvoj crowdfundinga na ovim prostorima. U više navrata sam istaknuo da je za podizanje crowdfundinga na novu razinu neophodno uključivanje državnih institucija i promjena zakonskih propisa, a REGEA-u sam u tome prepoznao kao vrijednog zagovarača koji može mnogo brže iznjedriti promjene nego što to mogu civilni i poslovni sektor.

Croenergy je po mnogočemu pionirski. Jedna od novina je i da je prvi put implementiran hrvatski sustav internet naplate u crowdfunding platformu. Kako ocjenjujete trenutno stanje elektroničke trgovine u Hrvatskoj, koliko ono utječe na razvoj crowdfundinga?

Kao sustav naplate, u platformu je implementiran CorvusPay čime je postao prvi hrvatski sustav za prihvat platnih kartica putem interneta implementiran u crowdfunding platformu. U narednom periodu, CorvusPay će također biti implementiran i u Registar humanitarne pomoći Republike Hrvatske u obliku crowdfunding platforme u čijem razvoju sudjeluje kao jedan od ključnih partnera CEDIOR-a.

Važno je istaknuti da CorvusPay posjeduje PCI DSS certifikat kojim je službeno svrstan među najsigurnije svjetske kompanije koje se bave elektronskim plaćanjem i da svojom kvalitetom usluge nimalo ne zaostaje za najvećim svjetskim imenima u toj branši. Upravo smo ga zato i odabrali među 40-tak domaćih i stranih sustava naplate koje smo analizirali.

Elektronička trgovina u Hrvatskoj još uvijek nije na željenoj razini razvoja. Primjerice, od 75 % hrvatskih građana koji imaju pristup internetu tek četvrtina kupuje putem interneta, dok prosjek Europske unije iznosi 53 %. Ta činjenica svakako ne ide u prilog crowdfundingu, no trend se iz godine u godinu polako, ali sigurno mijenja nabolje.

Izradili ste pravni model za korištenje crowdfundinga u Hrvatskoj. Potvrdile su ga državne institucije i nagrađeni ste od strane Pravnog fakulteta u Zagrebu. Sličnu analizu pravnih propisa napravili ste i za okolne zemlje. Nedavno ste pozvani i od strane ASCAME-a – udruženja mediteranskih gospodarskih komora sa sjedištem u Barceloni čiji je član i Hrvatska gospodarska komora – da održite predavanje na temu pravnog uređenja crowdfundinga na Mediteranu. Koliko se hrvatski propisi vezano uz crowdfunding razlikuju od propisa drugih zemalja i što bi trebalo promijeniti?

Slično kao i većina zemalja, Hrvatska zasad još uvijek nema posebno donesene zakone za crowdfunding, već ga je potrebno tumačiti u okviru drugih zakonskih propisa, naročito Zakona o tržištu kapitala, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o obveznim odnosima. Neke zemlje su otišle u tom smjeru donoseći zakone za equity crowdfunding, no time su si učinile više štete nego koristi jer su zakoni doneseni brzopleto.

Prije svega potrebno je dati poticaj razvoju equity crowdfundinga olakšavanjem osnivanja i prijenosa vlasničkih udjela kod društva s ograničenom odgovornošću ili protezanjem dijela burzovnog prava na equity crowdfunding i uvođenjem nove vrste trgovačkog društva – jednostavnog dioničkog društva koje bi imalo značajno manji temeljni kapital od dioničkog društva uz obvezu stvaranja rezervi kao kod jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću. Također, potrebno je proširiti krug osoba koje se mogu baviti internet trgovinom, predvidjeti porezne olakšice za dodatnu stimulaciju građana na korištenje crowdfundinga, povezati crowdfunding s državnim potporama, jamstvima i kreditima, kao i urediti neke druge stvari. Pravno uređenje crowdfundinga je prvorazredno pitanje za gospodarstvo i demokraciju i važno mu je pažljivo pristupiti kako bi crowdfunding mogao postići svoj puni potencijal.

Marko Vešligaj – Grad Pregrada

U Centru za društvene inovacije i održivi razvoj saznali smo da je kampanja za Dječji vrtić Pregrada prvi slučaj u Hrvatskoj da neki grad pokreće crowdfunding kampanju? Kako ste se odlučili na taj potez?

Na poziv REGEA-e, koje je nedavno pokrenula crowdfunding platformu Cronergy za hrvatske projekte iz sektora energetike i zaštite okoliša, odlučili smo sakupljati dio sredstava za  energetsku obnovu Dječjeg vrtića Naša radost kroz ovaj model  i biti pilot projekt, jer smatramo da lokalne jedinice također trebaju biti inovativne i slijediti pozitivne europske trendove i na polju financija.

Ciljani iznos ove kampanje je 80 tisuća kuna, što je nekih 15-20 % ukupne vrijednosti investicije. Financijska konstrukcija djelomično je osigurana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva gospodarstva dok će se preostali iznos prikupiti putem ove kampanje i gradskog proračuna. Međutim, cilj ovog pilot projekta nije samo prikupiti sredstva za vrtić već i osvijestiti građane o postojanju novog modela financiranja projekata te pripremiti teren za nove projekte. Projekt energetske obnove vrtića nije samo način na koji se nastoje prikupiti sredstva za njegovu energetsku obnovu, nego ujedno i način ostvarivanja suradnje i osjećaja jedinstva i zajedništva u zajednici gdje svi svojim donacijama, bez obzira koliko one velike ili male bile nastoje dati svoj doprinos ovom projektu.

Kao jedan od modela financiranja planirali ste koristiti pozajmice? Zašto ste odustali od tog modela?

Inicijalna ideja bila je da se projekt energetske obnove financira kroz tzv. crowdlending model kojim bi se građanima omogućilo da postanu svojevrsni investitori u lokalnim javnim projektima tj. da ulažu svoj novac, a da im se on zatim vrati uvećan za određeni iznos kamata, što ne bi predstavljalo dodatni trošak za gradski proračun, jer bi se troškovi za to nadoknadili kroz uštede koje bi se postigle nakon energetska obnove. Nažalost, barijera za primjenu ovog modela financiranja nalazi se u nedostatku zakonskog okvira kojim bi se omogućila njegova realizacija kod jedinica lokalne i područne samouprave. Tehnologija je tu, nedostaju nam zakoni. Kako nam je bilo stalo da se projekt ipak realizira kroz crowdfunding platformu Croenergy odlučili smo se na donacijski model uz simbolične nagrade.

Planirate li u skoroj budućnosti pokrenuti još sličnih kampanja?

Ukoliko ovaj projekt zaživi i pokaže se kao uistinu učinkovito, ovo je model koji ćemo u Gradu Pregradi  zasigurno koristiti i vjerujem da ćemo u tome i dalje surađivati s REGEA-om. Na ovaj način omogućujemo građanima da budu investitori u svojoj lokalnoj zajednici i da vide na jedan transparentan način ulaganje lokalnih vlasti. Upravo na ovakvim projektima koji povezuju energetsku učinkovitost zapravo vodimo brigu o zaštiti okoliša kao i brigu za društveni kapital, što dječji vrtić u jednoj lokalnoj zajednici zacijelo jest, kako bi sutra imali generacije na ponos.

GALERIJA

Novinarka: Mirjana Glavaš, časopis Poduzetnik

Komentari su zatvoreni.