Kako pomoći ozlijeđenom dupinu, kitu ili morskoj kornjači?


Kako pomoći ozlijeđenoj morskoj kornjači, kitu, dupinu? Kako se ponašati, koga obavijestiti? Odgovore na ta, ali i mnoga druga pitanja otkrit će radionica o načinu postupanja, oporavku, vraćanju u prirodu i opažanju slučajno ulovljenih ili nasukanih dupina, kitova i morskih kornjača u Hrvatskoj koju 25. listopada u Hotelu Porto u Zadru organiziraju Državni zavod za zaštitu prirodePlavi svijet – Institut za istraživanje i zaštitu mora te Morski obrazovni centar – Aquarium Pula – hrvatski partneri u međunarodnom NETCET projektu koji je pokrenut u listopadu prošle godine, a trajat će do rujna 2015. Pod punim nazivom Network for the Conservation of Cetaceans and Sea Turtles in the Adriatic, sa 2,7 milijuna eura sufinancira ga Europska unija, odnosno IPA CBC Adriatic Program, a osim grada Venecije kao glavnog partnera, u projektu sudjeluju organizacije i institucije iz ItalijeSlovenijeHrvatskeCrne Gore i Albanije.

„Glavni je cilj projekta uspostavljanje suradnje i jačanje mreže institucija, organizacija i pojedinaca uključenih u zaštitu kitova, dupina i morskih kornjača u Jadranskom moru te jačanje infrastrukture za oporavak i liječenje ozlijeđenih i bolesnih morskih kornjača“ kaže dr. Jasna Jeremić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, koja je od prvoga dana uključena u projekt i organizaciju radionica namijenjenih svima koji rade na moru ili uz obalu i često su u doticaju s morskim životinjama (predstavnici ribara, brodara, lučkih kapetanija, pomorske policije, nacionalnih parkova i parkova prirode, javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, nevladinih udruga, nautičari, biolozi, veterinari….) U sklopu nacionalnog protokola za zbrinjavanje stradalih morskih kornjača, u aktivnom pomaganju i zbrinjavanju ozlijeđenih životinja sudjeluju ovlaštene veterinarske ambulante u Dubrovniku, Splitu, Korčuli, Šibeniku, Pagu, Rijeci, Puli i Lošinju, a na zadarskom području u NETCET projekt uključena je veterinarska ambulanta Puntamika dr. Marina Mirčete, koji je suradnju s Državnim zavodom za zaštitu prirode započeo još prije tri godine.

Kornjači ili dupinu koji su se zakačili na udicu ili upleli u mrežu možete spasiti život!

„Dosad smo sudjelovali na nekoliko praktičnih radionica u Zagrebu i inozemstvu, upoznali se s anatomijom, biologijom i patologijom ponajprije morskih kornjača, ali i dupina. Obučili smo se za pružanje prve pomoći i zbrinjavanje morskih kornjača koje najčešće stradavaju od ribarskih alata ili vremenskih nepogoda i dobili specifičnu opremu za liječenje ozlijeđenih životinja. Oprema koja je donirana u sklopu NETCET projekta vrijedna je oko 5000 eura, a sastoje se od posebnih hladnjača i posuda za grijanje vode i GPS uređaja za lociranje pronađenih kornjača na moru“ objašnjava dr. Mirčeta, koji je prije godinu i pol sudjelovao u spašavanju i zbrinjavanju glavate želve koju je more izbacilo na obalu u Posedarju. Zahvaljujući mreži suradnika, organizacija i pojedinaca, edukaciji i svojevrsnim bolnicama za morske sisavce duž Jadrana, dr. Mirčeta smatra da će se populacija morskih kornjača i dupina ubrzo povećati.

NETCET projektom želi se smanjiti razina prijetnji kitovima i morskim kornjačama koje najčešće stradavaju kao slučajan ribarski ulov – više od 130.000 morskih kornjača na cijelom Mediteranu, a od toga ih ugine čak 40.000. Samo u Jadranu strada ih oko 11.000, na zadarskom području najmanje desetak godišnje, ali stručnjaci smatraju da je taj broj kudikamo veći. Iako se neke životinje uspješno prevezu u centre za spašavanje, većina je osuđena na ugibanje, a svakoj se životinji može pomoći na vrlo jednostavan način. Informiranje, obuka i povezivanje što više pojedinaca u lokalnoj zajednici, ponajprije ribara, ai i nautičara, primarna je zadaća kako bi znali što učiniti s ulovljenom kornjačom i kako je pustiti natrag u more ako nije ozbiljno ozlijeđena.

Gutanje ribarskog najlona za morske je kornjače opasnije od progutane udice

„Kornjače ulovljene kočom ili mrežama stajaćicama mogu uginuti od utapanja, mnoge od njih pronađene su mrtve ili u stanju kome, a komatozne kornjače utopit će se ako ih se vrati natrag u more jer nisu u stanju doplivati na površinu da bi udahnule zrak. Međutim, kornjače se mogu oporaviti ako ih ribari određeno vrijeme zadrže na palubi, po mogućnosti u položaju u kojem su leđa povišenija od glave, što omogućuje izbacivanje vode iz pluća, i puste ih nakon što postanu ponovno aktivne. Kornjače koje se ulove na parangal često su pronađene u dobrom stanju, ali većina ih ugiba ubrzo zbog progutane udice ili najlona. Većina ovakvih uginuća može se izbjeći ako ribar ukloni udicu koja je u ustima, ili barem odreže najlon što bliže udici, prije nego što puste životinju“ objašnjava dr. Mirčeta.

Dokazano je, smatraju stručnjaci, da je najlon za morske kornjače opasniji od udice jer zareže ili deformira crijeva, što uzrokuje polaganu i bolnu smrt. Čak i vrlo kratak najlon, dužine oko 50 cm, može biti smrtonosan. Kako bi informirali i uključili ribare na Jadranu u spašavanje morskih kornjača, NETCET projekt kreirao je plakat na kojemu je opisano što učiniti u slučaju ako je kornjača uhvaćena kočom, mrežom stajaćicom ili parangalom. Plakati će biti postavljeni u glavnim lukama Jadrana, a te informacije, pojednostavljene jednostavnim crtežima, bit će dostupne na naljepnicama i majicama. Također, materijal će se podijeliti ribarima na radionicama i organiziranim sastancima. Ako se ozlijeđene kornjače na vrijeme donesu u centar za oporavak ili ovlaštenu veterinarsku ambulantu, napominje dr. Mirčeta, životinje mogu biti spašene. Najbolja opcija je uvijek kontaktirati najbližu obalnu stražu koja je u kontaktu s centrom za oporavak morskih kornjača. U međuvremenu, kornjača bi se trebala održavati vlažnom, posebice glava i oči, koristeći morsku vodu, u ljetnim mjesecima u sjeni jer će se inače temperatura podići na smrtonosnu razinu.

Najčešće vrste kornjača, kitova i dupina u Jadranu

Sve morske kornjače u Jadranskom moru pripadaju istoj vrsti – glavatoj želvi (Caretta caretta), rjeđe se može sussresti zelena želva. (Caretta mydas) ili, pak, velika i vrlo posebna sedmopruga kornjača (Dermochelys coriacea), koja inače živi u Sredozemnom moru, a u Jadranu se može sresti najčešće u južnom dijelu. Glavata želva najmanja je morska kornjača, oklop joj može dosegnuti veličinu do 110 cm, a ukupna težina do 180 kilograma. Glava je široka i čvrsta i prekrivena pločicama po čemu je i dobila ime glavata želva. Kod odraslih mužjaka rep je značajno veći nego kod ženki. Na Mediteranu se smatra stalno prisutnima osam vrsta kitova, a nekoliko se vrsta povremeno viđaju. U Jadranu, zbog njegovih kemijskih i fizikalnih karakteristika, možemo naći samo stabilne populacije dobrog dupina. Sporadična viđenja drugih vrsta moguća su, većinom na južnom dijelu Jadrana, a to su obično veliki kit, ulješura, obični dupin, glavati dupin i prugasti dupin. Dobri dupin spada u skupinu kitova zubana, preferira obalno područje i ima ga u gotovo svim morima svijeta. Jedini je morski sisavac stalno prisutan u sjevernom i srednjem Jadranu.

Morske kornjače iznimno su ugrožene i prijeti im izumiranje!

Sve morske kornjače zaštićene su hrvatskim zakonima, ali i međunarodnim ugovorima na kojima je Hrvatska potpisnica. Zakonom o zaštiti prirode, morske kornjače su proglašene posebno zaštićenom životinjskom vrstom. Morske kornjače prisutne su i na Crvenom popisu biljaka i životinja Republike Hrvatske. Glavata želva (Caretta caretta) je u kategoriji ugroženih vrsta (EN), što znači da joj prijeti veoma visoki rizik od izumiranja u prirodi. Zelena želva (Chelonia mydas) prisutna je u kategoriji kritično ugroženih vrsta (CR), ukazujući da joj prijeti iznimno visoki rizik od izumiranja u prirodi. Zbog složene biologije, koja uključuje migracije, sezonska kretanja i promjene staništa, zaštita morskih kornjača u Jadranu veoma je težak i složen zadatak, a važan aspekt zaštite je i pravilno upravljanje ribarstvom, najvećim uzrokom ugroženosti morskih kornjača u Jadranskom moru.

Izvor: nautica-portal.com